• Skip to secondary menu
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar

Biljka.rs

Najveća baza biljaka

  • Naslovna
  • Baza biljaka
  • Porodice
  • Vrste
  • O nama
kupina biljka

Kupina


Vrsta: Grmlje, Voće, Porodica: Ruže

Kupina (lat. Rubus fruticosus L.) je biljka penjačica ili grm koja pripada porodici ruža (lat. Rosaceae). Izuzev kod pojedinih gajenih vrsta stabljike su drvenaste, pokrivene trnjem i mogu da narastu do 3 m visine.

Latinski: Rubus fruticosus
Engleski: Blackberry
Porodica: Ruže (Rosaceae)
Dimenzije: do 3 m

  • 1 Karakteristike
  • 2 Poreklo
  • 3 Stanište
  • 4 Gajenje
  • 5 Upotreba
  • 6 Srodne vrste

Karakteristike

Zbog dužine stabljiki često se savijaju prema zemlji ili se naslanjaju na drugo drveće ili grmlje. Mladi izdanci su crvenkaste boje i izbrazdani na strani koja je okrenuta prema suncu, a zelenkasta na strani koja je okrenuta senci. Koren je dobro razvijen i razgranat.

Listovi su naizmenični, neobično perasti, nazubljeni, tamnozelene boje sa svetlijim naličjem, blago dlakavi zbog čega se čine kao sivozeleni, imaju bodlje na glavnoj veni. Ponekad i preko zime ostaju na granama. Pupoljci koji se nalaze sa bočne strane su uglavnom zašiljeni, uski i dlakavi na vrhu.

Cvetovi su dvopolni, rastu na tankim peteljkama i skupljeni u grozdove na vrhu svake grane. Dvostruki su i veličine 2 - 3 cm. Cvetna čašla se sastoji od 5 zelenih latica koje su trougaone, zašiljeni i obrubljeni belom bojom dok se venac sastoji od 5 okruglih, belih latica sa valovitom ivicom. Prašnici su brojni i mogu da budu svetlo žute do smeđe boje. Cvetaju oko 20 dana u junu i avgustu, a nakon uspešnog oprašivanja stvara se sočno voće.

Plod je sjajna koštunica prečnika 1,5 - 2 cm koja se sastoji od brojnih sitnih sočnih koštunica, a svaka sadrži po jedno sitno svetlo smeđe seme. Kako sazreva, postepeno se menja iz zelene u crvenu, a zatim u crnu boju.

Poreklo

Latinsko ime roda Rubus potiče od reči ruber koje u prevodu znači crvena, jer postoji nekoliko vrsta ovog roda sa crvenim plodovima. Ime vrste fruticosus u prevodu znači žbunast ili grmolik rast. Na stranim jezicima zove se blackberry (eng.), mora (špa.), muron, mure sauvage i mure (fra.)

Stanište

Kupina je rasprostranjena u većem delu Evrope, tačnije u centralnoj i zapadnoj Aziji, Severnoj Africi i Americi. Raste duž ivica šuma, čini komponente grmlja i žive ograde, a raste uglavnom na suvim i plodnim zemljištima, od nizija do brdskih predela.

Gajenje

Kupine se mogu razmnožavati polaganjem, tako da grane savijamo prema zemlji i pokrivamo ih zemljom ili sadnicama. Nove sadnice se presađuju u jesen ili rano proleće. Za puzajuće sorte potrebno je postaviti podršku jer se stabljike savijaju zbog svog mekog rasta i visine ka zemlji u obliku luka.

Kupine je najbolje gajiti na dobro dreniranim zemljištima umerene vlažnosti i toplim i sunčanim mestima. Jednom zasađene, kupine mogu predstavljati problem ako se ne drže pod kontrolom jer se šire i teško ih je obuzdati. Ubrane kupine ne mogu se dugo čuvati i potrebno ih je što pre moguće pojesti ili preraditi.

Dobra je medonosna biljka, a posebno daje ukusan med ako pčele sakupljaju med posle kiše kada u vazduhu ima vlage. Kupinov med je svetlo žute boje, bistar i providan, a smatra se jednim od najvalitetnijih i često se meša sa medom dobivenim od drugih biljaka koje cvetaju u isto vreme.

Upotreba

Plodovi kupine su sočni, ukusni i jestivi. Jedu se ili sirovi ili prerađeni u džemove, pekmeze, kompote ili sokove. Sadrži vitamina C, kalijum, gvožđe, agnezijum i karoten u tragovima. Osim plodova, korisni su i listovi koji takođe sadrže vitamin C, a beremo ih dok su mladi i uoči cvetanja u maju i junu.

Zbog tanina koji sadrži koristi se u lečenju gingivitisa i dijareje i imaju blaži efekat u poređenju sa nekim drugim biljkama (npr. listovi oraha), a sigurno je i za korišćenje kod dece. Da bi se napravio čaj, potrebno je jednu ili dve kašičice suvog lišća preliti ključalom vodom, ostaviti da odstoji 10 min i procediti.

Kada se koristi za usnu duplju, grgljamo u ustima i ispljunemo. Listovi se takođe mogu fermentisati da bi se razvila prijatna aroma čaja. Nakon branja, potrebno ih je rasporediti na služavnik i ostaviti da se suše 24 sata, a zatim izmrviti trljanje dlanovima i ponovo ih staviti na služavnik u sloju od 2 cm, prekriti vlažnom krpom i ostaviti na toplom mestu još 24 sata.

Srodne vrste

  • Aronija
  • Badem
  • Breskva
  • Dunja
  • Glog
  • Jabuka
  • Jagoda
  • Kajsija
  • Kruška
  • Kupina
  • Malina
  • Mušmula
  • Šljiva
  • Trešnja

Foto: siala / Pixabay

Reader Interactions

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Primary Sidebar

Baza biljaka

vrtlarenje u rukavicama

Biljka.rs je najbolje mesto gde možete dobiti osnovne informacije o najvećem broju biljaka. Možda trenutno … [više] about O nama

Poslednje objave

praziluk biljka

Praziluk

Praziluk (lat. Allium porrum L.) je zeljasta, dvogodišnja biljka koja pripada porodici lukova (lat. Alliaceae). U prvoj … [više] about Praziluk

breza biljka

Breza

Breza ili bela breza (lat. Betula pendula) je listopadno drvo koje pripada porodici breza (lat. Betulaceae), a koja … [više] about Breza

jorgovan biljka

Jorgovan

Jorgovan (lat. Syringa), pripada porodici maslinovki (lat. Oleaceae). Rod jorgovana ima oko 20 - 25 vrsta cvetnica sa … [više] about Jorgovan

bugenvilija biljka

Bugenvilija, bogumila

Bugenvilija (lat. Bougainvillea spectabilis) je drvenasta, ukrasna penjačica iz porodice noćurkovki (Nyctaginaceae). … [više] about Bugenvilija, bogumila

fuksija biljka

Fuksija

Fuksija (lat. Fuchsia) ili minđušica je biljka koja pripada porodici Onagraceae, tako da postoji preko stotinu vrsta. … [više] about Fuksija

Copyright © 2020.–2025. by Mastermind. Sva prava zadržana.

hrvatski | srpski