Rani jaglac, prolećni jaglac ili jaglac (lat. Primula vulgaris Huds.) je zeljasta, višegodišnja biljka niskog prirasta koja pripada porodici jagorčevina (lat. Primulaceae) i podvrsta je običnog jaglaca (lat. Primula vulgaris).
Latinski: Primula vulgaris
Engleski: Primrose
Porodica: Jagorčevine (Primulaceae)
Dimenzije: do 20 cm
Karakteristike
Među prvim je biljkama koje počinju da cvetaju u proleće. Koren je kratak i smeđe boj. Listovi su poređani u rozete na kratkoj i beličastoj dršci. Suprotno tome, duguljasti su ili jajasti, dužine 3 - 6 cm, sa jedne strane dakavi, sa druge naborni, savijenim ivicama prema dole i tupo nazubljeni.
Cvetovi su dvopolni, veličine oko 3 cm i rastu na dugim, dlakavim stabljikama. Imaju 5 svetložutih latica, dok im je sredina obojana jarko žutom bojom. Čaška je cilindrična, veličine i građena od 5 međusobno povezanih lapova. Cvetaju u periodu od mesec dana od kraja februara do maja. Cela biljka je pokrivena dlakama, a plod sačinjava okrugla čahura koja sadrži smeđe, bradavičasto seme veličine oko 2 - 3 mm.
Poreklo
Latinsko ime roda Primula umanjenica je od reči primus što u prevodu znači prvi, a sve zbog ranog cvetanja. Ime vrste vulgaris u prevodu znači zajedničko. Naše ime jaglac potiče od reči jagla, što označava zrno kukuruza koje puca kada se prži (kokica). Na engleskom jeziku poznat je kao primrose, reči izvedene od starolatinske reči prima rosa što u prevodu znači prva ruža, primavera (špa.), primevère acaule i primevère commune (fra.), Schlüsselblume i Stängellose (nem.), trobentica (slo.), primula comune (ita.).
Stanište
Rani jaglac prirodno raste u zemljama južne i jugozapadne Evrope, jugozapadne Azije i severne Afrike na sunčanim staništima, u svežim, rastresitim i hranljivim, neutralnim do umereno kiselim zemljištima. Nalazimo ga na suvim livadama i proplancima, u svetlim šumama, uz žbunove, voćnjacima i mestima do 1.200 m nadmorske visine. Dobra je medonosna biljka, daje malo nektara i polen.
Upotreba
Od ranog jaglaca sakupljaju se cvetovi, lišće i korenje. Cvetovi su jestivi i pripremaju se kao čaj jer su pogodni za smirivanje kašlja. Čajevi i sirupi prave se od korena i rizoma, a pozitivno deluje na smirivanje kašlja i infekcija respiratornog sistema. U tu svrhu kuva se 1 kašika korena oko 10 minuta i pije 3 puta dnevno.
List je bogat karotenom i vitaminom C čiji se procenat povećava nakon cvetanja, a dostiže svoj vrhunac u aprilu kada ponovo pada. Mladi listovi mogu se koristiti za salate. Iseckani, pomešamo ih sa drugim povrćem. Stavljamo ih u supe, mešane čorbe i soseve. Zbog prisustva saponosida koristimo ih u manjim količinama.
Srodne biljke
Foto: Hans Braxmeier / Pixabay
Ostavite odgovor